Poggio Civetta Governo All Uso Toscano
| Boja | Crveno |
|---|---|
| Proizvođač | Tenute Rossetti |
| Sorta | Merlot, Cabernet Sauvignon, Sangiovese, Syrah |
| Zemlja porekla | Italija |
| Berba | 2020 |
| Procenat alkohola | 13.5% |
| Ambalaža | 0.75 |
1.400,00 RSD
Poggio Civetta Governo All Uso Toscano
Toskana je svima poznata kao magična regija sa prostranim brdovitim predelima, svežim vazduhom sa Apenina i ublaženim uticajem mora. To su ključni faktori koji ovu vrstu zemljišta čine veoma povoljnom za uzgoj vinove loze. Prvo što primetite kod ovog vina je njegov sočan, zreli, skoro slatki karakter voća. Proizlazi iz Governa, toskanskog procesa proizvodnje vina, gde se grožđe ostavlja da se osuši na vinovoj lozi, a zatim se dodaje u fermentisano vino na dodatnu fermentaciju, stvarajući još bogatiju verziju.
O vinariji
Moderna, mlada i dinamična vinarija, smeštena u blizini Firence, u srcu Toskane, Tenute Rossetti je jedna od vodećih vinarija ove čuvene regije. Strast u svakom koraku procesa proizvodnje vina, najsavremenija oprema, iskusno i kvalifikovano osoblje, upečatljiv dizajn etiketa, napravili su od ove vinarije vinski brend Toskane. Istorija Rosetija seže u rane godine dvadesetog veka, sa osnivačem Sabatinom. Ali sa njegovom decom, Antoniom i Đovakinom, vinogradarstvo i vinarstvo postaje posao. Između sredine 70-ih i sredine 80-ih treća generacija, koju predstavljaju Tino i Linda, pridružuju se kompaniji. Negujući iskustvo koje su stekli njihovi roditelji, ulažu u modernizaciju vinarije i istraživanje najboljih tehnika proizvodnje vina.
O sorti grožđa
Sangiovese je najrasprostranjenija sorta grožđa u Italiji. To je ključno grožđe u većini najboljih crvenih vina Toskane. Jedna desetina zasađene vinove loze u Italiji je Sangiovese, a u Italiji postoji preko 350 verifikovanih i preko 500 neverifikovanih sorti vinove loze! Sangiovese dobrog kvaliteta je generalno cenjen zbog svojih kiselina i čvrstih tanina. Karakteristični su ukusi tamnih trešanja i crnog koštunjavog voća, koji neretko prate sekundarne note lista paradajza i suvog bilja. Upotrebom hrasta dobijaju se bogatiji ukusi iz grožđa, sa tendencijom ka šljivi i divljoj malini.
Merlot je sorta grožđa sa jakim istorijskim vezama sa Bordoom i jugozapadnim regionima Francuske. Merlot je druga najčešće sađena crvena sorta vina na svetu, posle kaberne sovinjona. Zasadi su brojni u regionima širom Italije. Čvrsto se nalazi u prvih deset najzasađenijih sorti u zemlji, i približava se polovini površine vinograda u poređenju sa sortom broj jedan sa najviše sadnje – Sangiovese. Šljiva, crna trešnja, borovnica su među najčešće korišćenim opisima ukusa i mirisa, mada se merlt često koristi za proizvodnju vina određene teksture, a ne određenog ukusa.
Cabernet Sauvignon se nalazi širom sveta – dobrim delom zbog svoje cenjene kombinacije aroma crnog voća, strukturnih tanina i vibrantnih kiselina. Sa najviše zasada na svetu, Cabernet Sauvignon čvrsto drži svoj presto već vekovima. Dva razloga su ključna za dominaciju. Njegove loze su veoma prilagodljive različitim tipovima tla i klima. Caberne Sauvignon ima veliki broj zajedničkih partnera za kupažiranje („miksovanje” različitih sorti u boci). Osim očiglednih Merlot-a i Cabernet Franc-a, najzastupljeniji od njih su Malbec, Petit Verdot i Carmenere, dok se u Italiji najčešće kupažira sa Sangiovese-om.
Sirah/Širaz je prilagodljiva sorta i uzgaja se u brojnim regionima, a prvenstveno se nalazi u umerenim do toplim vinogradarskim područjima. Preovlađujući stil vina proizveden od ove sorte teži jarkim voćnim ukusima – najčešće borovnicama, ribizlama i trešnjama. Sekundarne note čokolade dobro se uklapaju u punu teksturu ovih vina, često naglašenu biberom i začinskim notama (nakon odležavanja).
Gastrofilozof
„Bejbi toskanac”, kako ga neki nazivaju, svilenkasto je i glatko vino sa izdašnim, ali mekim taninima. Ovaj crveni gospodin ima mnogo privlačnosti. Zavodi nas burnim nosom zrelih trešanja pomešanih sa sladićem i šumskim tlom. Slični ukusi obeležavaju nepce dodirom crne čokolade i notama umamija (mesnato, sočno). Probajte ga uz izdašna jela kao što su osso buco, rižoto od pečuraka, jagnjetinu i srpska mesna predjela.
