Tino Rosso Toscana

BojaCrveno
ProizvođačTenute Rossetti
SortaMerlot, Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Sangiovese
Zemlja poreklaItalija
Berba2015
Procenat alkohola14%
Ambalaža0.75

Originalna cena je bila: 3.600,00 RSD.Trenutna cena je: 3.240,00 RSD.

PDV je uračunat u cenu.
Šifra proizvoda: VinSTR0045 Kategorije: ,
Opis

Tino Rosso Toscana

Za razliku od svoje sestre Linde, grožđe za Tino uzgaja se i kultiviše u nešto manje poznatoj regiji Cerreto Guidi (kod Firence), ali sa istom posvećenošću i poštovanjem. „Ja sam proizvod svoje rodne zemlje, Toskane, Italije”, reče čuveni Andrea Bočeli. Kao i glas čuvenog tenora, ovo vino je baršunaste teksture, dobro izbalansirano sa bogatim i složenim tonovima crvenih bobica i začina. Uz bogate i složene balzamične note ovaj “supertoskanac” takođe oslikava svoju rodnu zemlju svakim gutljajem.

O vinariji

O vinariji

Moderna, mlada i dinamična vinarija, smeštena u blizini Firence, u srcu Toskane, Tenute Rossetti je jedna od vodećih vinarija ove čuvene regije. Strast u svakom koraku procesa proizvodnje vina, najsavremenija oprema, iskusno i kvalifikovano osoblje, upečatljiv dizajn etiketa, napravili su od ove vinarije vinski brend Toskane. Istorija Rosetija seže u rane godine dvadesetog veka, sa osnivačem Sabatinom. Ali sa njegovom decom, Antoniom i Đovakinom, vinogradarstvo i vinarstvo postaje posao. Između sredine 70-ih i sredine 80-ih treća generacija, koju predstavljaju Tino i Linda, pridružuju se kompaniji. Negujući iskustvo koje su stekli njihovi roditelji, ulažu u modernizaciju vinarije i istraživanje najboljih tehnika proizvodnje vina. 

O sorti grožđa

O sorti grožđa

Sangiovese je najrasprostranjenija sorta grožđa u Italiji. To je ključno grožđe u većini najboljih crvenih vina Toskane. Jedna desetina zasađene vinove loze u Italiji je Sangiovese, a u Italiji postoji preko 350 verifikovanih i preko 500 neverifikovanih sorti vinove loze! Sangiovese dobrog kvaliteta je generalno cenjen zbog svojih kiselina i čvrstih tanina. Karakteristični su ukusi tamnih trešanja i crnog koštunjavog voća, koji neretko prate sekundarne note lista paradajza i suvog bilja. Upotrebom hrasta dobijaju se bogatiji ukusi iz grožđa, sa tendencijom ka šljivi i divljoj malini.

Merlot je sorta grožđa sa jakim istorijskim vezama sa Bordoom i jugozapadnim regionima Francuske. Merlot je druga najčešće sađena crvena sorta vina na svetu, posle kaberne sovinjona. Zasadi su brojni u regionima širom Italije. Čvrsto se nalazi u prvih deset najzasađenijih sorti u zemlji, i približava se polovini površine vinograda u poređenju sa sortom broj jedan sa najviše sadnje – Sangiovese. Šljiva, crna trešnja, borovnica su među najčešće korišćenim opisima ukusa i mirisa, mada se merlot često koristi za proizvodnju vina određene teksture, a ne određenog ukusa.

Cabernet Sauvignon se nalazi širom sveta – dobrim delom zbog svoje cenjene kombinacije aroma crnog voća, strukturnih tanina i vibrantnih kiselina. Sa najviše zasada na svetu, Cabernet Sauvignon čvrsto drži svoj presto već vekovima. Dva razloga su ključna za dominaciju. Njegove loze su veoma prilagodljive različitim tipovima tla i klima. Caberne Sauvignon ima veliki broj zajedničkih partnera za kupažiranje („miksovanje” različitih sorti u boci). Osim očiglednih Merlot-a i Cabernet Franc-a, najzastupljeniji od njih su Malbec, Petit Verdot i Carmenere, dok se u Italiji najčešće kupažira sa Sangiovese-om.

Cabernet Franc je francuska sorta grožđa crne kože, koja se uzgaja u većini zemalja koje proizvode vino. Sorta je najpoznatija kao ključno crveno grožđe u dolini Loare i kao treće grožđe Bordoa. Ukrštanjem sa Sauvignon Blanc-om stvoren je Cabernet Sauvignon kao nova sorta, tako da se može reći da je Cabernet Franc „otac” Cabernet Sauvignon-a. Cabernet Franc je delikatan i aromatičan – posebno u mladosti. Deli mnoge od atributa Cabernet Sauvignon-a, ali se razlikuje po izraženoj zelenoj, biljnoj noti, koja može da varira od lisnatih aroma (kopriva, nana) do zelene paprike.

Gastrofilozof

Gastrofilozof

Vino nosi ime po nasledniku vinarije, Tinu, koji zajedno sa sestrom Lindom pravi vina imenovana po njima. Iako vrlo sličnog sortnog sastava, pričaju ipak zasebne priče. Uz ovo vino preporučujemo biftek u sosu od šumskog voća, grilovani ramstek (srednje pečen), crnu čokoladu i deserte bazirane na njoj, jagnjetinu ispod sača, gulaš od vepra, svinjetinu sa prelivom od slatkokiselog sosa, plave sireve. Sve nabrojano će se divno sljubiti sa Tinom, ali svakako ga možete ispijati i bez hrane, u smiraj letnje večeri ili uz kamin zimi, u tišini ili…