Budimir I Kao Da Si Anđeo
| Boja | Crveno |
|---|---|
| Proizvođač | Budimir Vinarija |
| Sorta | Merlot, Prokupac |
| Zemlja porekla | Srbija |
| Berba | 2016 |
| Procenat alkohola | 13.5% |
| Ambalaža | 0.75 |
1.600,00 RSD
I Kao Da Si Andjeo
Poetični naziv ovog vina nastao je na osnovu jedne lepe porodične priče nastale u vinariji u kojoj je glavnu ulogu imala Angelina, najmlađi ženski član porodice Budimir. Privlačan miris ovog vina čine opojne arome crvenog voća sa začinskim aromama i notom vanile, a ukus nije ništa manje zavodljiv. Anđeoski elegantno, sočno sa osvežavajućim kiselinama i začinskim notama, ovo je vino sa dobrim balansom, koje donatno krase mekani tanini.
O vinariji
Porodična vinarija Vino Budimir nalazi se u Župi, jednom od najstarijih vinarskih regiona na Balkanu. Moderna proizvodnja oslanja se na znanje i iskustvo dede Budimira Zdravkovića, koji iza sebe ima preko 70 berbi u vinogradima koji dosežu starost i preko sto godina. Na ovim vinogradima se uzgajaju lokalne sorte tamjanika i prokupac, koje su u fokusu proizvodnje vinarije.
Generacije njihovih vinara čvrsto veruju da su čistoća i izražajnost njihovih vina u punoj harmoniji s lepotom i čuvenom jedinstvenošću župske zemlje već više od 145 godina. Sadašnja vinarija završena je 2006. godine.
Zasnovani na velikom znanju i iskustvu deda Budimira, osavremenjujući proizvodnju vina i učeći i razvijajući se godinama, pišu nove stranice istorije župskog vinskog podneblja.
O sorti grožđa
Prokupac je najpoznatija srpska autohtona sorta vinove loze. Prokupac, zvani i rskavac (jedan od brojnih sinonima), predstavlja sortu staru oko 1.000 godina. Postoje zapisi koji ukazuju na to da se ova sorta gajila u vreme cara Lazara. Iz zapisa sačuvanih na Svetoj gori stoji prvo pominjanje slovenskog imena Prokuplja, ali i ukazivanje da je taj kraj bogat vinovom lozom, što potvrđuju brojni zapisi putopisaca koji su se u to doba kretali putem od Carigrada ka Rimu. Ipak, prokupac se iz postojbine proširio u obližnju Župu, gde ga i danas ima najviše. Od prokupca mogu da se dobiju vina duboke crvene boje sa izraženim taninima, ali u većini slučajeva daje crvena vina lake do umerene boje sa laganijom taninskom strukturom, umereno bogata u alkoholu.
Merlot je sorta grožđa sa jakim istorijskim vezama sa Bordoom i jugozapadnim regionima Francuske. Merlot je druga najčešće sađena crvena sorta vina na svetu, posle Cabernet Sauvignon-a. Šljiva, crna trešnja, borovnica su među najčešće korišćenim opisima ukusa i mirisa, mada se Merlot često koristi za proizvodnju vina određene teksture, a ne određenog ukusa. U Srbiji je vrlo zastupljena, kako u monosortnim vinima, tako i u kupažama („miksevima” više sorti u jednom vinu).
Gastrofilozof
Lako se uklapa uz sve vrste zrelih sireva, jela od crvenog mesa, specijalitete od divljači i sve vrste pasti sa pečurkama.
